Na području grada Osijeka još uvijek je velik broj stambenih zgrada na kojima su jasno vidljivi ožiljci ratnih stradanja. No zakrpe kojima su se prije više od 20 godina prekrili i prikrili izravni udarci granata daleko su od dugoročnog rješenja za vlasnike zidova na kojima se nalaze.

Jedan od njih je i suvlasnik stambene zgrade na Vijencu Ivana Meštrovića čiji je dnevni boravak u Domovinskom ratu pogodila granata. Naime, iako je zgrada nakon rata obnavljana, oštećeni zid i dandanas propušta vlagu, zbog čega vlasnik stana godišnje potroši nekoliko tisuća kuna na popravke. Drukčije ne ide, kaže, jer sloge među suvlasnicima za obnovu pročelja iz sredstava pričuve nema.

Sličnu priču ima i troje suvlasnika zgrade na Sjenjaku kojoj je za rata oštećeno krovište. Iako popravljeno, posljednjih deset godina tjera ih svakih nekoliko mjeseci gletati i ličiti zidove, također o vlastitom trošku. Ogorčeni, u nekoliko su navrata pokušali privoliti ostale suvlasnike (njih 82!) da investiraju u generalnu sanaciju krovišta, no najveći broj njih u tome ih ne podržava.

Problem je to o kojemu svjedoče i u Udruženju stanara. Objašnjavaju - suvlasnici koji ne žive izravno uz oštećenja zgrade u pravilu nemaju razumijevanja za probleme izravno oštećenih suvlasnika.

- Da bi se iz pričuve sredstava utrošila u popravak poput sanacije krovišta, potrebna je suglasnost stanara, jer je tu riječ o velikim investicijama. Nažalost, stanari na nižim katovima ne žele investirati u takvim slučajevima jer popravak ne smatraju prioritetnim - kaže Vlasta Auguštin iz Udruženja stanara.

Iz Zavoda za stanovanje naglašavaju kako ipak postoji mogućnost da se takve situacije riješe u korist suvlasnika zgrade koji trpe izravnu štetu zbog oštećenja zgrade te ih pozivaju da takve slučajeve prijavljuju upraviteljima, bez obzira na to što ostali suvlasnici ne žele da se popravci financiraju iz pričuve.

- Kada prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika. Suvlasnik koji obavi hitne ili nužne popravke ima pravo na plaćanje troškova od strane ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima. Postoji također mogućnost da suvlasnik uplati pričuvu za nekoliko godina unaprijed te je i to jedan od načina ako zgrada nema dovoljno sredstava na računu pričuve. Ako suvlasnici koji čine većinu ne žele sudjelovati u troškovima održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva i raspodijeli troškove među suvlasnicima - kaže Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje.

Sve uz napomenu kako se refundacija za već obavljene radove sudskim putem može zatražiti i ostvariti samo ako investitor ima račun od izvođača radova, odnosno ako popravke nije obavljao sam ili za njih angažirao “fušere”.