Na 20. konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) u studenome 1979. godine donesena je odluka o obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada svake godine.

Procjenjuje se da je u svijetu 842 milijuna gladnih ljudi, drugim riječima jedna od osam osoba u svijetu pati od kronične gladi, nema dovoljno hrane za aktivan i zdrav život. Osim navedenog broj ljudi u svijetu u sve je većem porastu, što bi značilo da će se proizvodnja hrane morati povećati za 60 posto kako bi se zadovoljila potražnja sukladno očekivanom rastu broja stanovnika u svijetu. No, isključivo povećanje proizvodnje hrane neće u potpunosti pomoći riješiti problem gladi u svijetu. Procjenjuje se kako dvije milijarde ljudi imaju manjak mikronutijenata vitalnih za održavanje zdravlja. Za provedbu uravnotežene i nutritivno bogate prehrane potrebno je više od osnovnih namirnica. Prehrambeni sustavi moraju se orijentirati na proizvodnju nutritivno bogate hrane – voća, povrća i druge nutritivno vrijedne hrane.

Prema definiciji, održivi prehrambeni sustavi proizvode nutritivno vrijednu hranu za sve ljude te se štiti i osigurava sposobnost budućih generacija u održavanju takvog stanja. No danas je gotovo 60 posto svjetskih ekosustava degradirano ili neodrživo, velikim dijelom zbog ekološki štetnih učinaka trenutačnog prehrambenog sustava. Svi trebamo djelovati kako bi se to promijenilo. Mi možemo utjecati na poboljšanje vlastitog prehrambenog sustava u našim domovima tako da ćemo pozorno birati što kupujemo i jedemo te smanjivati količine ostataka hrane.

Paradoks današnjeg društva je kako s druge strane, 2008. u svijetu je bilo više od 1,4 milijarde odraslih s prekomjernom tjelesnom masom, a više od pola milijarde je bilo pretilo. Najmanje 2,8 milijuna ljudi svake godine umire od posljedica prekomjerne tjelesne mase ili pretilosti. Ono što zabrinjava jest pretilost djece, što predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom vjerojatno će postati pretile odrasle osobe. Imaju veći rizik razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u mlađoj životnoj dobi od djece koja nemaju problema s povišenom tjelesnom masom.

Čak 65 % svjetske populacije živi u zemlji u kojoj ljudi češće umiru od posljedica prekomjerne tjelesne mase i pretilosti nego pothranjenosti (zemlje s visokim dohotkom i srednje razvijene zemlje), njih 44 % umire od posljedica dijabetesa, 23 % od ishemijske bolesti srca, a do 41 % od određenih vrsta raka povezanih s prekomjernom tjelesnom masom. Stoga pazite koju hranu odabirete (neka bude u što većoj mjeri iz vlastitog ili provjerenog uzgoja), pripazite na količinu hrane koju konzumirate, jer dok vi možda bacate hranu negdje netko u svijetu umire od gladi! (Nutricionističko savjetovalište “Balans”, Osijek).