Stalna mjerenja pokazuju da slana voda iz Jadranskoga mora sve više prodire u Neretvu. Do sada se znalo da je riječna voda slanija sve do Višića, nekoliko kilometara od Metkovića i granice s Hrvatskom, a sada su ugroženi i Čeljevo i Gnjilište, nedaleko od Čapljine. Riječ je o kraju koji je poznat i koji jako ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji. Tako se na bušotinama koje služe za navodnjavanje voća i povrća u Višićima električna provodnost vode kojom se mjeri razina saliniteta prije četiri godine kretala od 0,8 do 1. Danas je ona između 1,2 i 1,4, a za poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivo je najviše 1,0. Stalno mjerenje saliniteta provodi se i u Poljoprivrednoj zadruzi “Matica” kroz projekt UNDP-a i u suradnji s Općinom Čapljina, kako bi svojim kooperantima, njih pedesetak, ukazali na ovaj problem i preporučili im kako da ga ublaže kroz natapanje i gnojenje zemlje. “Činjenica je da ova priča nije benigna niti izmišljena, nego realna. Stoga pozivamo sve relevantne institucije da reagiraju i da se počnu baviti ovim problemom, jer kulture poput paprike, koju najviše proizvodimo, ne trpe nimalo zaslanjenja” - navodi Marijan Brajković, predsjednik “Matice“.

Junuz Repeša, jedan od proizvođača paprike i drugih povrtarskih kultura, rekao je da je pitanje dana kada će obustaviti proizvodnju. “Nećemo moći raditi koliko slane vode prodire. Razloga za to je mnogo, od famoznog projekta Gornji horizonti do vađenja šljunka iz korita Neretve i prije i poslije rata. Zbog toga je na nekim mestima, gdje se mogla pregaziti, Neretva sada duboka i do šest metara”, ističe Repeša. Na dijelu Neretve kroz Hrvatsku također ima problema. Rijeka je postala toliko slana da je u njoj sve više morskih riba, što ugrožava riječne vrste, a na nekim dijelovima riječna se voda više ne može koristiti za navodnjavanje. Takve promjene predstavljaju opasnost za hrvatsko ribarstvo. Uzrok svemu su i klimatske promjene i globalno zatopljenje koji snažno utječu na morske ekosustave južnog Jadrana i Dubrovačko-neretvanske županije.

Zbog zagrijavanja promjene se događaju i u Jadranu pa Institut za more u posljednjih 20 godina bilježi sve više novih planktonskih vrsta, i to sve više toplovodnih.

- Trenutačno raste broj mnemiopsisa, želatinozne vrste slične meduzi, ali pripada drugoj skupini. Ona je napravila velike probleme u Crnome moru gdje je kolabiralo njihovo ribarstvo, jer je jela riblja jajašca, mlađ i ostali zooplankton, tako da je trebalo desetljeće dok se to opravilo. Sada stvara probleme u sjevernom Jadranu - rekao je nedavno za novu TV Rade Garić iz Instituta za more.

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozorava kako je u Jadranskom moru sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita. Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.

Tek daljnja istraživanja i vrijeme pokazat će hoće li ovakve nove vrste ostaviti posljedice na hrvatsko ribarstvo, ali opasnost itekako postoji.