Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je u povodu 100 dana od izbora nove vlade Republike Makedonije pripremio analizu aktualne političke situacije u toj državi. Iz analize “Republika Makedonija: Nova vlada nova nada za Makedoniju”, izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Poslije višegodišnje političke krize Republika Makedonija (RM) dobila je novu vladu tek 31. svibnja ove godine na čelu s premijerom Zoranom Zaevim (SDSM), iako su prijevremeni parlamentarni izbori održani još 11. prosinca 2016. godine. Vladajuću koaliciju čine Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP).

Nova makedonska vlada naslijedila je teško stanje u državi u svim sektorima, ali je svjesna činjenice da je potrebno osigurati prosperitet, mir i stabilnost te države i regije. Politička kriza u Makedoniji teška je i dramatična pouka za sve. Vlada RM-a ponudila je ambiciozan plan nazvan “3-6-9”, koji je proizlazi iz reformskog Programa vlade RM-a (2017.-2020.), a uzima u obzir politički dogovor iz Pržina (2015.) i slijedi preporuke sastanaka s najvišim predstavnicima institucija EU-a, smjernice iz prioriteta Europske komisije o hitnoj reformi (2015.), preporuke viših stručnjaka o sistemskim pitanjima vladavine prava u vezi s nezakonitim prisluškivanjem (2015.), kao i niz preporuka vladi RM-a iz prošlosti preko stalnih tijela Vijeća Europe (Venecijanska komisija, GRECO), OSCE/ODIHR, nalaza i preporuka godišnjih izvještaja Europske komisije, uključujući i dijalog o pristupanju na visokoj razini, zaključaka ministarskog dijaloga o programu ekonomskih reformi, zaključaka s redovnih sastanaka različitih tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), dokumenta pripremljenog od strane grupe nevladinih organizacija pod nazivom “Prijedlog za hitne demokratske reforme”, i obavljenog u brojnim konzultacijama s predstavnicima civilnog društva.

Predloženi Plan “3-6-9” potrebno je implementirati. Prva grupa mjera implementirana je u prva tri mjeseca, odnosno do lokalnih izbora. Druga grupa mjera implementira se u roku od šest mjeseci do zasjedanja Vijeća EU-a u prosincu 2017. godine. Treća grupa mjera implementira se u roku od devet mjeseci do ožujka 2018. godine, odnosno do objavljivanja redovnog Izvještaja Europske komisije o Republici Makedoniji. Plan reformi “3-6-9” prvi je korak vlade RM-a za ozbiljno probijanje Makedonije ka punopravnom članstvu u euroatlantskim integracijama poslije višegodišnjeg zastoja.

Nove mjere usmjerene su prema osiguranju fer i poštenog izbornog procesa na osnovu preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije koje će se implementirati na kratak, srednji i duži rok. Pri tome su važna pitanja birački spisak, regulacija medija i njihovog izvještavanja, ažuriranje biračkog spiska i osiguranje nesmetanog i transparentnog rada Državne izborne komisije (DIK). U mjerama navedenim u Planu “3-6-9” navodi se obveza vraćanja demokratskog ambijenta u radu Parlamenta Republike Makedonije (Sobranie). Pri tome je važno uspostaviti parlamentarni nadzor nad Upravom za bezbjednost i kontraobavještajno djelovanje (UBK), Obavještajnom agencijom RM-a i nad izvođenjem procesa tajnog praćenja komunikacija. Unaprjeđenje Ohridskog sporazuma jedan je od prioriteta vlade RM-a, odnosno donošenje Zakona o upotrebi jezika uz konsultacije s Venecijanskom komisijom.

Reforma pravosudnog sustava predstavlja jedan od ključnih ciljeva koje je potrebno ostvariti uz preporuke i uz suradnju s Europskom komisijom, Vijećem Europe (Venecijanskom komisijom i GRECO-om), s ciljem izgradnje i jačanja nezavisnog, kredibilnog, nepristranog, transparentnog, profesionalnog i efikasnog pravosuđa. Reforma obavještajno-sigurnosnih službi i tog sektora predstavlja zahtjevan i izazovan zadatak. Borba protiv organiziranog kriminala, korupcije i izgradnja pravne države naići će na brojne prepreke i opstrukcije. Poseban izazov predstavljaju migracije gdje će se morati uspostaviti suradnja s državama regije, Europskom komisijom i FRONTEX-om.

Plan “3-6-9” vlada RM-a provodi predviđenom dinamikom usprkos izbornoj kampanji za lokalne izbore i stalnim podmetanjima od strane dijela donedavnog režima Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji još uvijek ne žele prihvatiti dosadašnju praksu država kandidata za članstvo u NATO-u i EU-u da proces pridruživanja zahtijeva mobilizaciju svih aktera na političkoj i društvenoj sceni Makedonije, dakle, vlasti, opozicije i civilnog društva.

Obnova uništene privrede je “prioritet svih prioriteta” nove makedonske vlade. Ohrabruju namjere ambicioznog programa ekonomskih reformi i planirani ekonomski rast od pet do sedam posto, što će utjecati na smanjenje enormne nezaposlenosti i smanjenje siromaštva. Također, važan je novi pristup u suradnji s brojnom dijasporom koja će se kadrovski i materijalno uključiti u obnovu posrnule ekonomije i društva i koja može postati važan investitor u domovini.

Nova vlada Republike Makedonije uložila je intenzivne napore u razvijanje međususjedskih odnosa, koji su ključni za osiguranje stabilnosti i mira te regionalne suradnje. Budući da je put Makedonije ka članstvu u NATO-u zablokiran od strane Grčke zbog njenog protivljenja ustavnom imenu Republika Makedonija, obnavljaju se narušeni odnosi s Grčkom i stvara potpuno novi pozitivni ambijent u odnosima između dvije države.

Vlada Zorana Zaeva je potpisala je i međudržavni sporazum o dobrosusjedskoj suradnji između Makedonije i Bugarske bez vanjske asistencije, što se može usporediti s historijskim sporazumom između Njemačke i Francuske poslije Drugog svjetskog rata.

I na kraju, makedonski premijer Zaev je za prvu svoju posjetu široj regiji izabrao Bosnu i Hercegovinu i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Analitičari smatraju da posjeta Zaeva upravo Bosni i Hercegovini kao prvoj destinaciji u regiji nakon preuzimanja dužnosti premijera nije slučajno izabrana. Posjeta sadrži niz geopolitičkih poruka i nagovještaja budućih pozitivnih političkih procesa u regiji pomoću kojih će Makedonija i BiH dobiti novi dodatni zamah i podršku od međunarodne zajednice na putu prema ubrzanom članstvu u NATO-u i EU.

Inače, podrška novoj makedonskoj vladi izražena je i kroz Američko-jadransku povelju na samitu u Podgorici, kojem je sudomaćin bio makedonski premijer Zoran Zaev i na kojem je potpredsjednik SAD-a Michael Pence potvrdio podršku Washingtona Makedoniji i regiji, navodeći da će raditi na jačanju veza Europske unije, Balkana i SAD-a u okviru Američko-jadranske povelje, što je dodatno pozicioniralo Makedoniju na međunarodnoj sceni.