Vezani članci
KVALITETA USLUGE U HRVATSKOJ
Turistička sezona 2017., a time i ovogodišnje sezonsko zapošljavanje u turizmu privedeni su kraju i zbrajaju učinke - većina sezonaca vratila se kući oko 1. listopada, neki još i u rujnu jer je već taj mjesec za sezonu bio loš, a neki tek trebaju kupiti kartu za povratak.
Turistička sezona po broju gostiju, noćenjima i prihodimabila je rekordna - uprihodovano je oko deset milijardi eura, a sezonski rad i ove je godine nastavio mučiti se s nedostatkom radne snage jer ona masovno odlazi u inozemstvo. Obistinile su se crne prognoze da će ove sezone nedostajati čak 20.000 sezonaca, a u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) procjenjuju da će nagodinu njihov manjak biti još i veći.
– Još je k tome 60 - 70 % zaposlenih sezonaca angažirano samo da se popuni broj – nemaju ni potrebnu struku, ni iskustvo. Zapošljavani su čak i bolesni, samo da se “nasmaže” radne snage. Povećava se potreba za sezoncima, radnicima na određeno, a opada broj zaposlenih u turizmu na neodređeno - upozorava predsjednik STUH-a Eduard Andrić, koji procjenjuje da turističku sezonu ukupno odrađuje oko 100.000 ljudi.
O velikom nedostatku sezonaca svjedoči i sezonska radnica iz Osijeka. Kući se s Pelješca vraća sredinom listopada sa zarađenih 30.000 kuna.
Smještaj i hrana
- Radim kao sobarica za plaću od 5000 kuna. Srećom, naš gazda osigurava smještaj i hranu, pa gotovo sve zarađeno nosim kući, no besplatni smještaj i prehrana više nisu pravilo kao nekada. Mislim da ću s tim moći prezimiti, a onda na proljeće opet u sezonu. Još se nisam vratila jer kod nas je još puno posla, čak više nego u kolovozu jer sada dolaze bogati, strani gosti, željni mira, dobre hrane i vina, obilaska znamenitosti, povijesti.. To su gosti koji izbjegavaju “ful” sezonu jer ne vole gužvu, a njima se odmor ne svodi (samo) na sunce, kupanje i plažu - kaže Osječanka.
Na pelješkom poluotoku, dodaje, poslodavci nedostatak domaće radne snage pokušavaju nadomjestiti onom iz Hercegovine.
– No, ne mogu pratiti naš tempo, inzistiraju na osmosatnom radnom vremenu i dr., a to je u sezoni nemoguće. Slavonci su i dalje najcjenjeniji radnici u sezoni, no nema ih. U Dubrovniku su plaće znatno veće jer je bila velika potražnja za dobrim radnicima - kuharima, konobarima, sobaricama... - opisuje sezonu Osječanka, kojoj je ona počela još 15. travnja.
- Toliko je bilo posla da se u više od šest mjeseci rada, vjerujte, nisam ni jednom okupala u moru ili bila na plaži, a ni mnogi drugi sezonci. Jer, iz godine u godinu posla je sve više, a i gostiju - kaže 45-godišnja Osječanka.
Mora nije vidjela ni 23-godišnja Đakovčanka, koja je na dubrovačkoj rivijeri radila kao konobarica. Ona se početkom listopada vratila kući.
- I ja sam radila za 5000 kuna mjesečno, no na “bakšišu” sam svaki mjesec zaradila još jednu plaću. U našem restoranu gosti su dobrostojeći Rusi, Kinezi, Japanci, Amerikanci, Australci, Englezi, Francuzi... Znam više jezika, gostu vješto znam preporučiti što naručiti od hrane, vina, ribe... Prepričam im ukratko i što od znamenitosti mogu vidjeti, a to su gosti koji takav pristup i uslugu znaju nagraditi - kaže zadovoljno Đakovčanka.
Najviše u Istri
Najveći pojedinačni “tringelt” koji je dobila u ovoj sezoni bilo je, kaže, 400 kuna. Usporedbe radi, u Slavoniji bi to bile dvije dobre dnevnice.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih osam mjeseci 2017. traženo je više od 35.300 sezonskih radnika, a zaposlenih iz evidencije HZZ-a bilo je tek 200-tinjak manje. Lani je traženo više od 38.800, a s biroa zaposleno 40.000 radnika.
- U prvih osam mjeseci 2017. u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo hrane zaposleno je 24.703 osoba s evidencije Zavoda, i to uglavnom konobara, sobara, kuhara, prodavača, pomoćnih kuhara, čistačica, kuhinjskih radnika, pomoćnih konobara, recepcionara i drugih zanimanja. U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 10.480 osoba, a najviše u djelatnostima: administrativnoj i pomoćno-uslužnoj – 2941, prerađivačkoj – 1514, prijevozu i skladištenju – 1163, umjetnosti, zabavi i rekreaciji - 948 te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – 946, navode u HZZ-u.
U Sindikatu turizma procjenjuju da je i ove godine, kao lani, bilo 4000 stalnih sezonaca, ponovno s najvećom koncentracijom u Istri. Andrić kaže kako do povećanja te brojke nije došlo jer poslodavci nisu dobro informirani o toj mjeri te im smetaju i pojedina ograničenja koja ju prate, a odnose se na njihova prava i obveze.
Suzana ŽUPAN
PLAĆA KONOBARA U NAS DO 4400 KUNA, A U AUSTRIJI DO 1800 EURA
U Sindikatu turizma kada govore o prosječnoj plaći sezonskih radnika pozivaju se na netoplaće konobara. “Ona je neto od 4300 do 4400 kuna. Austrija nudi kroz zimsku sezonu posao za 25.000 ljudi, konobarima nudeći 1600 do 1800 eura, plus smještaj i hrana. No, od plaće je još važnija sigurnost radnog mjesta”, kaže šef STUH-a Eduard Andrić, upozoravajući na trend u nas otpuštanja radnika na neodređeno i njihovom zamjenom onima na određeno i sezoncima.
Eduard Andrić
predsjednik STUH-a
PROTIV POLUMENADŽERSKIH UGOVORA
“Poslodavci protuzakonito daju posebne ugovore pojedinim za rad angažiranim ljudima. To su polumenadžerski ugovori koje zakon ne poznaje, a radnika obvezuju da je šefu na raspolaganju 24 sata dnevno, plaća mu je utvrđena u fiksnom iznosu, nemaju ni slobodne dane itd. Bunimo se protiv toga i na Socijalnom vijeću pokušali smo naći rješenje. No, udruge ugostitelja traže da oni zahvaćaju 15 % od ukupno zaposlenih. Iako se takvi ugovori u pravilu daju nekom rukovodećem kadru, čak su i neke čistačice dobivale takve ugovore. Pozadina je da poslodavac tako izbjegava kolektivni ugovor, sam određuje plaću, a kontrole nema,” kaže Andrić.
SLAVONIJA I DALJE BAZEN SEZONACA
U posljednjih deset godina brojke vezane uz potrebe u sezonskom zapošljavanju rastu - 2006. traženo je gotovo upola manje sezonaca u turizmu nego sada, 21.500, a iz evidencije HZZ-a tada je zaposleno 25.200 radnika. Prema podacima HZZ-a, najviše sezonaca u turizmu zaposleno je iz osječke, vukovarske, sisačke i brodske županije. Čak tri slavonske županije potvrđuju da je Slavonija, bez obzira na odlazak radne snage u inozemstvo, i dalje vodeći bazen u sezonskom zapošljavanju u turizmu. No, ona je vodeća i u iseljavanju. Najviše sezonaca zaposleno je u Splitskoj, Dubrovačkoj, Šibenskoj i Istarskoj, ali i Osječkoj te Vukovarskoj županiji gdje se misli na sezonce izvan turizma. “Mi smo s odlaskom Slavonaca u inozemstvo izgubili stručnu i iskusnu radnu snagu (u sezoni) u turizmu. Poslodavci traže povećanje kvota za uvoznu radnu snagu, a mi se pitamo – ma, koga će oni to uvesti?! Izlaz je u povećanju plaća u toj djelatnosti”, kaže predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić.
problem
NISKE PLAĆE U TURIZMU TJERAJU SEZONCE VAN
35.300
sezonskih radnika zaposleno je u sezonskim poslovima u prvih osam mjeseci 2017. preko HZZ-a