U iščekivanju novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim država raspolaganje tim golemim resursom od 785.000 hektara ponovno vraća lokalnoj samoupravi, Državni zavod za statistiku objavio je zemljišne cijene i rente više kategorija poljoprivrednog zemljišta – oranica, livada i pašnjaka za 2016. te njihovo kretanje od 2013. do 2015.

Prema prikupljenim podacima u 2016., prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj iznosi 21.158 kn/ha, livada 11.247, a pašnjaka 13.466 kuna.

Jadranska plava i kontinentalna zelena Hrvatska razlikuju se u cijenama poljoprivrednog zemljišta s tim da su oranice i livade u plavoj Hrvatskoj skuplje jer ih je i daleko manje pa su i na cijeni. Prema DZS-u, u jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena kupljenih oranica iznosi 35.036 kn/ha, livada 13.751, a pašnjaka 17.136 kuna, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj cijena kupljenih oranica iznosi 20.630 kn/ha, livada 10.834 kune, a pašnjaka 7.935 kn.

- Godišnja prosječna cijena zakupa oranica u Republici Hrvatskoj u 2016. iznosi 878 kn/ha, livada 531 kunu, a pašnjaka 319 kuna, navode državni statističari.

U “dvije” Hrvatske različite su i cijene zakupa, s tim da je on za oranice u zelenoj Hrvatskoj viši od mediteranskog dijela; u jadranskom dijelu prosječna cijena zakupa oranica iznosi 644 kn/ha, livada 499, a pašnjaka 358 kuna, dok u kontinentalnoj RH cijena zakupa oranica iznosi 925 kn/ha, livada 537, a pašnjaka 311 kuna.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori također imaju saznanja o prosječnoj cijeni oranica od oko 21.000 kn/ha, no ova objava DZS-a im je i šlagvort da upozore na događaje sa zemljom na terenu.

- S druge strane, Hrvatska ima popis prema katastarskim općinama o vrijednosti zemljišta u prodaji i za zakup. Dakle, to je netko napisao, iza tih brojki stoje službene institucije. No, na terenu se događa nešto drugo; dosta me ljudi zove ovih dana i žali se da su kupili zapuštenu, zakorovljenu zemlju za nekih pristupačnih 1000, 1500 eura, no neugodno su iznenađeni kada im Porezna naplati porez, uzimajući za njegov izračun i po 4-5 puta veću osnovicu od cijene koju je čovjek platio za zemlju. Znači, nije im sporan porez, nego osnovica koju Porezna uprava uzima za njegov izračun. Čovjek kupi zemlju za 1000 eura, a Porezna mu navede da joj je vrijednost 3-4 tisuće eura i prema njoj obračuna porez. Ako ima službene statistike i popis zemljišta, zašto se onda Porezna ne ravna prema tome?!, zapitao je predsjednik HPK Matija Brlošić. Navodi kako ga je upravo ovih dana zbog toga kontaktirao i čovjek iz okolice Siska.

- Kupio je neku zemlju, trstiku, vodi se službeno kao oranica, a u naravi je šikara. Platio ju je 1500 eura, a Porezna mu je za osnovicu zaračunala 4-5 puta više, pa ga je porez izišao koliko je platio tu šikaru, upozorava Brlošić. Statistika je rekla svoje, a teren, izravna ponuda i potražnja kažu da je prosječna cijena zemlje u Đakovštini 4-5 tisuća eura.

- Govorimo o oranici koja će i idućih 50 godina biti to isto - dodaje Brlošić. U Slavoniji je i dalje “važeći cjenik” takav da je njen istok, zapadni Srijem, Vukovar, Ilok, Baranja…, najskuplji. Tu je najbolja zemlja, prva klasa... Ako je i uz cestu, te ima druge prednosti, poput (mogućnosti) okrupnjavanja, cijena joj je i do 10.000 eura za hektar, dok ona, idući sve zapadnije, pada. Tako je u zapadnoj Slavoniji zemlja i po pet puta jeftinija od istoka – po 2000, a Brlošić kaže da je ima već i za 1000 eura.