Objavljeno 11. listopada, 2017.
Hrvatska je među deset zemalja u Europi s implementiranim depozitnim sustavom, koji dokazano pridonosi zaštiti okoliša
U depozitnom sustavu u Hrvatskoj se prosječno prikupi 89 posto otpadne ambalaže od pića, prema podacima od 2013. do 2016. godine. To je znatno više nego što se skupi drugim načinima skupljanja otpadne ambalaže. Ipak, Hrvatska u Europskoj uniji iskazuje najmanje službene količine proizvedenog ambalažnog otpada, od oko 48,2 kilograma po stanovniku. Slično je i s prijavljenim količinama ambalaže od pića u sustavu depozita stavljenim na tržište pa se, iako nema službenih podataka, smatra da su stvarne količine gotovo dvostruko veće.
Pokazuje to analiza sustava gospodarenja ambalažnim otpadom uz povratnu naknadu u Hrvatskoj koju je izradio Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz Zagreba, a predstavljena je danas na konferenciji “Depozitni sustav kao učinkovit alat za postizanje kružnog gospodarstva”, u organizaciji Green Business Norway i Veleposlanstva Kraljevine Norveške.
Regionalni lider
- Hrvatska je među deset zemalja u Europi s implementiranim depozitnim sustavom, koji dokazano pridonosi zaštiti okoliša jer omogućava velik udio sakupljene, ali i oporabljene, otpadne ambalaže od pića, s malim udjelom nečistoća koje sadržava tako prikupljen ambalažni materijal. A to je pak preduvjet za visokoučinkovito recikliranje u sustavu zatvorene petlje, odnosno kružnog gospodarstva. Depozitni sustav stoga je primjer da Hrvatska može postati regionalni lider u učinkovitom upravljanju ambalažnim otpadom – istaknuo je voditelj projekta izrade analize, prof. Daniel Schneider s FSB-ova Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju.
Iako je sustav depozita u Hrvatskoj sličan onima u drugim europskim zemljama koje su uspoređivane u studiji, analiza je pokazala mogućnosti za poboljšanja kako bi bio učinkovitiji i troškovno povoljniji. Za to bi prije svega trebalo prijavljivati (registrirati) svu jednokratnu ambalažu od pića. No trenutačno je oko 40 posto svih proizvoda - pića koji mogu biti u depozitnom sustavu, još nezabilježeno u registru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iako su rok i prijelazno razdoblje za prilagodbu već istekli.
Bolja transparentnost
Također, u Hrvatskoj se tek oko tri posto ambalaže vraća u automatiziranim uređajima za prihvat, a sav ostali povrat obavlja se ručno, uključujući uređaje koji nemaju mogućnost kompaktiranja ambalažnog otpada. A to smanjuje učinkovitost, povećava rizik od višestrukog povrata iste ambalaže, usporava procese, povećava troškove cijelog sustava i slično. Treba li istaknuti da je u Norveškoj, Finskoj, Estoniji i drugim zemljama s depozitnim sustavom taj postotak obrnut - kazao je prof. Schneider.
Nakon napravljene SWOT analize u studiji, između ostalog, predlažu uvođenje “domaćeg” barkoda radi sprječavanja predaje strane ambalaže u Hrvatskoj bez plaćanja svih naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom, diferenciranje visine naknade za “domaće” i “strane” barkodove, javnu objavu ažuriranih podataka o registriranim proizvodima pri Fondu radi bolje transparentnosti i slično.
Zdenka RUPČIĆ
U sektoru otpada Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU-a
- Kako bi se omogućilo ostvarenje ciljeva u sektoru otpada, Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU-a iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura. Jedna od uspješnih mjera kružnog gospodarstva povratna je naknada, koju je Hrvatska uvela 2005., a zbog koje otpadne boce od pića danas ne nalazimo u miješanom komunalnom otpadu ni odbačene u okoliš. Siguran sam da će daljnja suradnja Ministarstva i Fonda i u praksu dalje prenositi naša nastojanja da u Hrvatskoj potpuno zaživi kružno gospodarstvo, u skladu s ciljevima iz paketa Europske komisije. Tomu će zasigurno pridonijeti i danas predstavljeni primjeri prakse u Norveškoj – rekao je Mile Horvat, državni tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Prema izvješću Euromonitor Internationala, u svijetu se tijekom 2017. svake minute proda milijun boca