Jak proljetni mraz u travnju, potom višemjesečna suša, tuče, nikad brojniji i razorniji požari, poplave..., nizale su se prirodne nevolje u Hrvatskoj davši 2017. neslavni epitet godine elementarnih nepogoda.
Jesen “podvlači crtu” ispod takve godine u kojoj je proizvodnja hrane, tvornica na otvorenom, platila danak umanjenim urodom i njegovom nestašicom. Reakcija na to je podizanje cijena, a tu je i poskupljenje struje. Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima. Značajan skok cijena najavljuju voćari, povrtlari i drugi proizvođači, i do 100 posto.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu kako će preživjeti poljoprivrednici s puno kultura zasijanih “pomalo” jer će negdje gubiti, negdje dobiti, pa će s raznovrsnošću kultura anulirati gubitke. No, stradali su oni sa specijaliziranim proizvodnjama, oslonjenima na jednu kulturu na veliko – najviše oni što su sijali soju, kukuruz i šećernu repu, čiji su prinosi, procjenjuje šef HPK-a Matija Brlošić, stradali i do 50 posto.
Skuplja struja
- Dosad je neku godinu znao obilježiti jedan problem, a ove godine sve što se moglo dogoditi – dogodilo se. Ipak, što se tiče nekih primarnih proizvoda – cijene im ne rastu, suncokret je čak nešto i jeftiniji nego lani kada je bio 2,30, a sada je 2,20 kuna. Cijene su za kukuruz malo skočile, 0,80 kuna uz 25 posto vlage, no imaju tendenciju rasta. No, što se tiče prihoda, oni će za OPG-ove biti manji jer je puno manje kilograma. Na sreću, ljetos skinute kulture nisu osjetile nepogode, pa su prinosi bili dobri, čak i iznad očekivanja. Struja na nas, primarne proizvođače, ne utječe. Njezino poskupljenje osjetit ćemo možda 0 i nešto posto jer ju mi ne trošimo u primarnoj proizvodnji. No, stočari će već osjetiti, njihovi ukupni troškovi zbog njezina poskupljenja rast će do 1 posto. Poskupljenje energenata najviše osjećaju povrtlari zbog grijanja zatvorenih prostora. Zato prerađivači i trgovci i na najmanje poskupljenje energenata odmah skaču s cijenama - kaže Brlošić.
Povrtlari nemaju dobre vijesti za potrošače i ističu kako je do skoka cijena već došlo, no poskupljenja neće stati. Ipak, ne likuju, nego strahuju, kaže vlasnica povrtlarskog OPG-a iz Punitovaca Blaženka Škorvaga, da će se to poskupljenje vratiti kao bumerang smanjenom prodajom, odnosno potrošnjom. Ali, kažu, veće cijene su neizbježne jer godina je bila pogubna za povrtlarske kulture. Kilogram cvjetače je sada za mnoge nedostižnih 15 kuna, salata također 15, a trebala je biti 10-12 kuna.
- Cvjetače nema dovoljno, pa će i dalje ići gore. Kupus na vreće je tri kuna kilogram, paprika je otišla gore i sada je osam, začinska paprika bila je 100, a sada je 120, krumpir se na veliko prodaje za tri, a inače je bio dvije pa i kunu i pol. Ići će i do 4 kune - nabraja Škorvaga.
No, povrtlari su svjesni da i u poskupljenju, ma koliko ono bilo neizbježno, moraju biti racionalni, jer tu su trgovački lanci s uvoznom, jeftinijom robom i akcijama.
- Svaka peta godina bude ovakva - govori Škorvaga iz iskustva. Njezini troškovi, kaže, neće osjetiti poskupljenje struje jer njezina proizvodnja nema grijanje na ovaj energent.
Poharani voćnjaci
– Općenito su se troškovi povećali. Jednom riječju – mi više radimo, a za manje novca. Jer, grijanje, nafta, otišlo je gore. S druge strane, kupci nemaju novca, a kupci na koje se oslanja dobar dio ponude su umirovljenici čija su primanja mala, no oni i takvim primanjima još uvijek hrane svoju djecu, pa i unučad - analizira Škorvaga.
Umirujuće vijesti za kupce nemaju ni voćari. Njihova borba s vremenskim neprilikama u nepogodama turbulentnoj 2017. počela je još u travnju, kada je voćnjake poharao jak proljetni mraz, nanijevši štetu od 800 milijuna kuna, a tolika je bila i od lanjskog mraza. Skok cijena već je vidljiv na voćnim vrstama koje se sada trže poput jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.
- Gore su otišle cijene kvalitetnih proizvoda, a ne nekvalitetne robe iz uvoza. Mandarina je u otkupu lani bila 2,20, a sada je 4,5-5, čak i 6 i više kuna. Kolega iz Dalmacije kaže mi da je lani imao veću proizvodnju, a ove će godine pet puta više zaraditi na mandarini. Jer, kaže, već ju prodaje po 7, a lani po 2,20 kuna - kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Frane Ivković. Najavljuje kako će sada, pred Novu godinu, cijene voća minimalno ići gore od 60 do 70 posto, a nakon Nove godine u odnosu na prošlu i do 100 posto pri čemu se misli na jabuku, krušku, mandarinu.
– Trgovački lanci prodaju jabuku već po 3,99 kuna, no to je već trulo ili lanjska berba, vani se tako prazne hladnjače. Poskupljenje struje, dakako, jedan je od razloga većih cijena jer ju koristimo za hladnjače i drugo - kaže Ivković.
Na ogorčenje mnogih ljubitelja slastica, znatno je poskupio i orah. Dosad mu je cijena na đakovačkoj tržnici bila 50, a sada je već 80 kuna kilogram. Predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić kaže kako u njegovu Jastrebarskom idu i do 100 kuna.
– Zbog proljetnog mraza urod oraha smanjen je za 35-40 posto. Bila je i suša, duga i jaka, visoke temperature vegetaciji nisu dale da se razvija u normalnim uvjetima i sve se to odrazilo na smanjenje prinosa tog jezgričastog voća - kaže Banjavčić.
Suzana ŽUPAN
NATJEČAJ TEŽAK 150 MILIJUNA KUNA
Zbog brojnih i učestalih elementarnih nepogoda Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo je podmjeru 5.2. Ruralnog razvoja pa su 2. listopada krenule prijave na natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima. On ne znači pokrivanje izgubljene dobiti, nego obnovu potencijala. Prihvatljivi troškovi odnose se na obnovu poljoprivrednog potencijala kao što je sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja. Na natječaj se mogu prijaviti svi korisnici bez obzira na tip nepogode koja je narušila njihov proizvodni potencijal, a otvoren je do 1. prosinca. “Osigurali smo 150 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog zemljišta, izgradnju uništenih objekata, nabavu životinja, bilja i mehanizacije stradalih u elementarnoj nepogodi. Administracija je spremna odraditi prijave u rekordnom roku pa isplatu planiramo prije proljetnih radova”, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
POSKUPJELA I RADNA SNAGA
Povrtlari ističu da je u lepezi poskupljenja poskupjela i radna snaga. “Do sada je cijena satnice bila 15, a prije i 12 kuna, a sada je 17-18 kuna. No, i s većom satnicom radne snage nema, čemu je uvelike pridonijelo iseljavanje naših ljudi”, kaže vlasnica povrtlarskog OPG-a Blaženka Škorvaga.
VOĆARI: DAJTE NAM VODU NA KORIŠTENJE BEZ NAKNADE
Sve ove nedaće aktualiziraju i problematiku osiguranja poljoprivredne proizvodnje, a ona je predmet osiguranja kod jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva što čini većinu, 88 posto, zahtjeva potpore, potom, nasadi koji obuhvaćaju 10 posto zahtjeva za potporu i životinje, dva posto. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, u 2016. se na to ime prijavilo 2359 korisnika, uz traženi iznos potpore od oko 31,5 milijuna kuna. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale zbog gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 posto prosječne godišnje proizvodnje. “Maksimalni iznos javne potpore iznosi 65 posto plaćene premije osiguranja, dok je maksimalni iznos potpore po korisniku u tijeku kalendarske godine po pojedinoj pravnoj i fizičkoj osobi 75.000 eura”, navodi se. “Stalno nas se poziva na osiguranje, no od osiguranja nitko nije profitirao. Preduvjet je da država osigura voćarima navodnjavanje – tamo gdje ima vode, da zabušimo bunare, da nam se voda dâ bez naknada na korištenje”, predlaže glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković.
posljedice
POSKUPLJENJA SU VEĆ VIDLJIVA NA TRŽNICAMA
Uz elementarne nepogode, na cijene hrane utjecat će i skuplja struja