NAŠICE

U organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara Podružnice Opće bolnice Našice, u hotelu Park Panolija u Našicama, održan je 2. simpozij o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem koji je okupio oko 200 sudionika iz Murske Sobote u Sloveniji, Zagreba, Pakraca, Požege, Slavonskog Broda, Strmca, Đakova, Vinkovaca, Vukovara, Osijeka, Valpova, Donjeg Miholjca i Našica. Svečanom otvorenju simpozija nazočili su predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri, ravnatelj Opće bolnice Našice, dr. Hrvoje Šimić te gradonačelnik Našica Josip Miletić. I ravnatelj bolnice i gradonačelnik zahvalili su medicinskom osoblju na doprinosu i plemenitom radu.

- Dobro je ulagati u infrastrukturu, ali su ipak najvažniji ljudi – medicinsko osoblje koje je prvo u doticaju s pacijentima – naglasio je Miletić.

Predsjednica HUMS-a Tanja Lupieri zahvalila je Našičanima na odličnoj organizaciji istaknuvši kako je ovo jedna od najmlađih podružnica u Hrvatskoj, ali ima najviše članova i odlične rezultate rada.

- Tema simpozija je za svaku pohvalu jer je palijativa nešto što pada ponajprije na medicinske sestre koje su prve do bolesnika i jedna od glavnih spona s obitelji u trenutcima kada bolest uzme maha – istaknula je Lupieri.

U našičkoj bolnici foriran je Odjel palijativne skrbi s deset postelja prošle godine i u radu je, kako je rekla predsjednica Organizacijskog odbora i HUMS-a Opće bolnice Našice Zvjezdana Gvozdanović, primijećeno da još uvijek nedostaje dovoljno iskustava s palijativnim bolesnicima.

- Kada je u pitanju palijativna skrb, još uvijek nedostaje znanja, pa će ovaj simpozij svima dobro doći. Ovakvi simpoziji su vrlo vrijedna stvar i ovdje na ovom simpoziju smo veoma zadovoljni jer je lijepo vidjeti educirane kolege i razvoj palijativne skrbi od Vukovara do Zagreba – istaknula je Zvjezdana Gvozdanović.

Nakon prezentacije zdravstvene djelatnosti u Našicama i gravitirajućem području, uslijedila su stručna izlaganja, a između ostalog, riječi je bilo i o razvoju palijativne skrbi u Osječko-baranjskoj županiji. Bile su otvorene i teme o u duhovnosti u posljednjoj fazi bolesti, profesionalnom izgaranju medicinskih sestara u skrbi za palijativnog bolesnika, komunikaciji u palijativnoj skrbi te zaštiti ljudskih prava osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Osim predavanja, na simpoziju su iznesena iskustva skrbi palijativnih timova iz Vukovara, Đakova i Strmca.S.Fridl