Objavljeno 9. listopada, 2017.
Rak dojke nastaje nekontroliranim rastom zloćudno promijenjenih žlijezdnih stanica dojke koje u početku uništavaju zdrave okolne stanice, a daljnjim razvojem bolesti ulaze u krvni ili limfni sustav te se šire u druge dijelove tijela. Najčešće se pojavljuje u žena iznad pedesete godine, no mogu oboljeti i znatno mlađe žene, a oko 1 % oboljelih čine i muškarci.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena. Godišnje više od 1.600.000 žena u svijetu oboli od raka dojke, a više od 500.000 umire. U Hrvatskoj godišnje obolijeva više od 2500, a umire 800 žena. U Osječko-baranjskoj županiji broj novooboljelih je između 170 i 200 žena, a umrlih između 70 i 90.
Čimbenici rizika
l dob (životna dob iznad 50 godina)
l postojanje raka dojke u bliskih srodnica (baka, majka, sestra)
l prva mjesečnica koja je nastupila prije 12. godine
l menopauza iza 55. godine
l nerađanje ili rađanje prvog djeteta nakon 30. godine
Povećan rizik za rak dojke povezan je i uz određene životne navike: debljina, pušenje, povećana konzumacija alkohola, nepravilna prehrana (visok udio masnoća u hrani), tjelesna neaktivnost
Metode ranog otkrivanja
l godišnja mamografija od 40. godine sve dok je žena dobrog zdravlja (žene moraju biti informirane o svim dobrobitima i ograničenjima mamografije)
l prvi mamografski pregled dojki preporuča se između 38. i 40. godine
l ultrazvuk dojke – metoda je izbora za pregled dojki u žena mlađe životne dobi
l metoda koja se nastavlja na mamografiju, kombinacijom mamografije i ultrazvučnog pregleda dobivaju se pouzdani rezultati
l klinički pregled dojki treba biti dio periodičkih zdravstvenih pregleda, i to svake treće godine za žene dvadesetih i tridesetih godina, a za žene starije od 40 godina svake godine
l samopregled dojke treba se provoditi od 20. godine
Ne smatra se dovoljnom metodom za rano otkrivanje, ali redoviti mjesečni samopregled može dovesti do uočavanja promjena koje mogu biti znakovi upozorenja:
l otkrivanje kvržice pri opipu
l zadebljanje u dojci
l ubrzano i nejednako povećanje jedne dojke
l promjene na koži (udubljenje, otvrdnuće, boranje kože dojke)
l uvlačenje bradavice
l iscjedak iz bradavice (krvav ili sukrvav, tamnije obojen)
Svi ovi znaci trebaju biti razlogom odlaska svom obiteljskom liječniku ili ginekologu da se pouzdano utvrdi uzrok promjena.
Od 2006. u Hrvatskoj se provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u sklopu kojeg se na mamografsko snimanje svake dvije godine pozivaju sve žene u dobi od 50 do 69 godina. Pozivi stižu na kućne adrese i izuzetno je važno ne zanemariti poziv, nego otići na pregled. (dr. Tibor Santo, Zavod za javno zdravstvo)