Umjetnički paviljon u Zagrebu spreman je za svečano otvorenje svog ovogodišnjeg velikog međunarodnog projekta - izložbe "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght", koja predstavlja neke od najvećih umjetnika moderne i suvremene umjetnosti 20. stoljeća.

Vrijedne slike, skulpture i crteži već su postavljeni u prostor galerije, pod strogim uvjetima temperature, vlage i osvjetljenja, te premijerno u utorak predstavljeni medijima.

- Željeli smo pokazati raspon umjetnika, od Europe do Amerike, to je doista vrh europske i svjetske umjetnosti - rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je s direktorom Fondacije Maeght, Olivierom Kaeppelinom autorica izložbe. Objasnila je kako su među 25 umjetnika čiji su radovi na izložbi, uz općepoznata imena poput Braquea i Chagalla, uvršteni i značajni umjetnici za koje zna muzejsko-galerijska struka, ali su široj publici manje poznati, ili su, da bi ih vidjeli, morali putovati u inozemstvo.

- Željeli smo pokazati što sve Fundacija ima u svojoj zbirci, ali i slijediti principe njezina utemeljitelja Aimea Maeghta, koji je kao galerist otkrivao i promovirao i nepoznate umjetnike", istaknula je. "Nije inzistirao na poznatim imenima, s umjetnicima je bio prijatelj. Profit mu nije bio na prvom mjestu, zbog čega se tada izdvajao, a i danas je to prilično rijetko - dodala je Poklečki.

S tim je razlogom odabran i naziv izložbe: "Strast stvaranja", koji se ne odnosi samo na filozofiju po kojoj je djelovao, nego i na njegove prijatelje Miroa, Caldera, Giacomettija, Braquea, koji su strastveno sudjelovali u izgradnji Fundacije. Umjetnički paviljon je s tom Fundacijom u suradnji dosad organizirao izložbu Joana Miroa, 2014. godine, te Alberta Giacomettija dvije godine kasnije, a kako kaže Poklečki, ovaj im je put prijateljski uskočila u presudnom trenutku, jer su planiranu izložbu Alexandera Caldera morali odgoditi za 2019. godinu.

- Mogla sam napraviti izložbu hrvatskog umjetnika, to bi bilo jednostavnije, no željela sam slijediti agendu s kojom sam došla na čelo Umjetničkog paviljona, da svake godine imamo jednu međunarodnu izložbu, i to ne bilo koju - napomenula je.

Od 65. izloženih slika, skulptura, litografija, grafika i crteža, njih dvadesetak je Georgesa Braquea, od najranijih originalnih bakropisa s početka stoljeća, do "Herakla" iz 1961. godine, a među njima je i ulje na platnu "Atelier VI", s početka pedesetih te skulptura u bronci "Himen" (1939.-1957). Izloženo je i djelo Marca Chagalla religiozne tematike "Pred slikom", iz 1968., serija tuša na papiru Pola Buryja s kraja sedamdesetih, Balthusov crtež olovkom bez naziva iz 1972. godine, crteži Julia Gonzalesa iz tridesetih i četrdesetih godina, Raoula Ubaca "Napušteno polje" (1967.). Američki umjetnici predstavljaju se u ovom dijelu Europe prvi put - Alexander Calder izlaže gvaš "Korak u prostoru" (1974.) te skulpture "Tri žuta sunca" (1965.) i "Repne površine zrakoplova" (1953.), Sam Francis svoju bijelu sliku uokvirenu bojama "Od mojih anđela" (1969-1970.), Paul Jenkins akril na platnu "Phenomena cardinal priam points" iz 1985., a slikar, kipar i grafičar Ellsworth Kelly ulje na platnu "Crveno, žuto, plavo" iz 1963.　

Tu su i slike jednog od najvećih predstavnika narativne figuracije Valeria Adamija ("Scena iz spavaće sobe" iz 1969.), islandskog umjetnika Erra, pravim imenom Gudmundur Gudmundsson ("Španjolski comicscape", 1981.-1982.), te Jörga Immendorffa koji na ulju na platnu iz 2006. prikazuje slikara majmuna, svoj alter ego, koji u svijet baca slike iz povijesti umjetnosti i iz časopisa.　

Posjetitelje na samom ulazu u izložbeni prostor dočekuju tri skulpture - "Figura (Orah)" iz 1964. britanske umjetnice Barbare Hepworth, glavne predstavnice apstraktnog kiparstva prve polovine dvadesetog stoljeća, francuske kiparice, crtačice i grafičarke Germaine Richier ("Planina", 1955.-1956.) te ruskog umjetnika Ossipa Zadkinea "Kip za vrt" (1958.).　 Izložene su i četiri bibliofilske knjige s oslikanim listovima Picassa, Miroa, Braquea te Chagalla.

Novinarima je radove predstavio Olivier Kaeppelin, direktor Fundacije Maeght, podsjetivši na riječi Umberta Eca o tome kako je najljepše trenutke proživljavao kada je posjećivao izložbe, jer tada nije živio samo jedan život, već njih tisuću.

- Kroz djela koja je Jasminka Poklečki Stošić izabrala za izložbu, bilo da je riječ o djelima koja se referiraju na mitologiju, Homera, igru prostora, boje, metafizičke ili političke teme, imamo priliku proživjeti tisuću života - ustvrdio je Kaeppelin, poželjevši isto ljubiteljima umjetnosti koji će razgledati izložbu u sljedeća 3,5 mjeseca. S obzirom da će izložba biti otvorena do 14. siječnja, ona je i uvod u proslavu 120. obljetnice Umjetničkog paviljona koja se obilježava iduće godine. Hina