Na referendumu o nezavisnosti Katalonije u nedjelju je u sukobima ozlijeđeno više od 400 građana i najmanje 11 policajaca u nastojanjima španjolske policije da spriječi izjašnjavanje građana.

“Za svu osobnu i materijalnu štetu odgovoran je isključivo (španjolski premijer) Mariano Rajoy i vlada Narodne stranke”, rekao je Jordi Turull, glasnogovornik katalonske vlade, koja je organizirala referendum. Nakon što u nedjelju ujutro autonomna katalonska policija nije zatvorila biračka mjesta, premda joj je to naložio sud, reagirale su španjolska civilna garda i nacionalna policija s namjerom da oduzmu glasačke kutije. Na svakom biračkom mjestu, uglavnom u osnovnim i srednjim školama, stotine osoba tijelima su blokirale ulaze, nakon čega ih je policija rastjerivala gumenim metcima i palicama ili ih odnosila, kada bi nepomično ležale na podu pružajući mirni otpor. Potpredsjednica španjolske vlade Soraya Saenz de Santamaria rekla je novinarima kako je policija, u nastojanju da spriječi referendum, djelovala “profesionalno i umjereno”. Narodna stranka desnog centra i premijer Rajoy istaknuli su prošlog tjedna da se referendum neće održati jer je suprotan ustavu.

Ispred osnovne škole pokraj ulice La Rambla, u središtu Barcelone, stotinjak osoba stajalo je u redu čekajući da ubaci listić u jednu od tri kutije. Na listiću je otiskano pitanje: “Želite li da Katalonija bude nezavisna država u formi republike?” Sustav je profunkcionirao nakon što je većim dijelom dana bio srušen, što je usporilo glasovanje. “Zadovoljna sam što sam glasovala, mislila sam da ga neće biti”, rekla je Hini 87-godišnja Maria Izquierdo izlazeći s birališta. Nešto prije nego što je ubacila listić u plastičnu kutiju, ljudi u koloni izvikivali su: “Glasovat ćemo, glasovat ćemo!”

Unatoč kiši ljudi su čekali ne bi li ušli, a stariji su puštani preko reda. Ujutro su se ispred zgrade našla četiri katalonska policajca, koja nisu ni pokušala ući u školu. Izvana su promatrali ljude kako čekaju.

Stotinjak osoba prosvjedovalo je u nedjelju u središtu Barcelone protiv referenduma o nezavisnosti Katalonije pozivajući na jedinstvo Španjolske i uhićenje katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta. “Živjela Španjolska”, “Španjolska Katalonija” i “Nacionalno jedinstvo” izvikivali su mlađi desno orijentirani prosvjednici. “Zabrinuti smo za budućnost Španjolske, ljudi ne žele odcjepljenje”, rekao je Hini jedan prosvjednik.

Prema španjolskom ustavu, na snazi od 1978., kada je u Španjolsku uvedena demokracija a Katalonija dobila status jedne od 17 pokrajina, ovakvi su referendumi dopušteni jedino na razini cijele Španjolske, čime se brani njezina cjelovitost. Domovina 7,5 milijuna stanovnika, koji se sve gorljivije žele odcijepiti od Madrida, Katalonija, na sjeveroistoku Španjolske, jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije. S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske, u čiji državni proračun uplaćuju gotovo deset milijarda eura na godinu. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenje autonomije. Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi. Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos uvjerava da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad do 30 posto, jer je uvjeren da će postsecesionistčki status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.