Zdenka Lechner bila je prva etnologinja u Muzeju Slavonije (1951. - 1965.), ali i na cijelom prostoru Slavonije, Baranje i Srijema. Njezinim dolaskom osnovan je 1952. Etnografski odjel. Diplomirala je antropogeografsku grupu predmeta na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

U novoosnovanom odjelu MSO-a susavno prikuplja građu i stvara fundus intenzivnim i samoprijegornim pionirskim radom. Građu je nabavljala planski sa svrhom horizontalnog “pregleda svih značajnijih elemenata tradicionalne kulture na cijelom području sjeveroistočne Hrvatske” (Z. L.). Dio je građe pribavljen darovima, a imena darovatelja objavljivana su u Glasu Slavonije ili na Radio stanici Osijek. No većina je predmeta pribavljena otkupima.

Kao prvi etnolog savjetovala je slavonske muzealce o radu na etnografskoj građi i pripremi postava u njihovim muzejima (Vinkovci, Županja, Virovitica, Valpovo, Šarengrad, Ilok), te je izradila idejne koncepcije za stalne postave u Gradskom muzeju Požega, Etnografskom muzeju u Splitu, Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju Brodskoga Posavlja.

Surađivala je na prikupljanju podataka za Etnološki atlas. Sudjelovala je u organizaciji folklornih manifestacija (Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima, Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, itd.). U suradnji s dr. sc. Damirom Klasičekom objavila je 13 tematskih zidnih kalendara. Sudjelovala je u realizaciji etnoloških filmova s Milovanom Gavazzijem i Andrijom Stojanovićem. Autorica je 16 izložbi, a u Osijeku je priredila četiri: 1958. - "Vunena tkanja u Slavoniji i Baranji"; priređena povodom Tjedna muzeja i Kongresa EDJ u velikoj dvorani u Gornjem gradu u Kapucinskoj ulici (prostorija nekadašnje Prve hrvatske štedionice), bez kataloga, sa 132 eksponata (od toga 60 posuđeno iz Topolja, Gorjana i Tenje - a neki od njih kasnije su otkupljeni); 3000 posjetitelja; 1960. - "Spomenici kulture u Slavoniji", Muzej Slavonije Osijek; izložba fotografija s katalogom, priredilo ju je Društvo muzealaca NRH - Podružnica Osijek; etnografskog su sadržaja kataloški brojevi od 100 do 123; 1961. - "Vuneni odjevni predmeti baranjskih Šokica", Muzej Slavonije Osijek; 42 predmeta; 1966. - "Narodna nošnja i namještaj slavonskih i baranjskih sela", Muzej Slavonije; katalog, 30 kompleta nošnji i 61 predmet; izložbu je priredila nakon odlaska u Etnografski muzej u Zagreb.

I kako je lijepo rečeno u obrazloženju nagrade za životno djelo Osječko-baranjske županije 2005., “Zdenka Lechner je posvetila svoj život etnologiji ovog područja. Svojim pionirski radom postavila je temelje od kojih mora poći svatko tko se bavi tradicijskom baštinom ovih prostora... Rad Zdenke Lechner ostavio je iza sebe neprolazno dobro koje je postalo sastavnim dijelom hrvatske kulturne baštine nužno za shvaćanje njezinih korijena i nacionalnog identiteta.” (Vlasta Šabić) N.Vek.