Pretpostavka je da ne prođe dan, a da neki Osječanin ne ode u inozemstvo u potrazi za poslom i boljim životom. Kako je najčešće riječ o ljudima u, kako se to kaže, najboljim godinama, koji su u dobi kada se stvara obitelj, ne čude obeshrabrujući podatci o natalitetu u glavnom gradu Slavonije i Baranje. Za one koji ostaju, otegotna je okolnost dugotrajna gospodarska kriza i, s tim u vezi, loše stanje na tržištu rada.

Statistika potvrduje da je tomu doista tako. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Osijeku se 2016. godine rodilo 128 djece (čiji roditelji imaju prebivalište u Osijeku) manje nego godinu dana prije, a taj se negativni trend nastavlja.

Ugledni demograf Dražen Živić ističe kako su podatci o padu broja rođenih u Osijeku katastrofalni i za sobom vuku teške posljedice. Naime, kaže, osim iseljavanja i loše ekonomske situacije nema ni jednog drugog značajnog razloga zbog čega je natalitet u tolikom padu, a što je i očekivano jer je brojan iseljenički kontingent onaj najvitalniji te reproduktivno i radno najaktivniji. S tim u vezi je i broj sklopljenih brakova koji je također u padu.

- Nešto manje od 90 posto djece rađa se u braku, pa ako opada broj sklopljenih brakova, onda ta činjenica utječe na natalitet. Gledamo li iseljavanje, teško će se dogoditi da će se netko tko je dobio djecu u inozemstvu vratiti u Hrvatsku, a još teže da će njihova djeca ovdje doći i u budućnosti i osnovati svoju obitelj. Nažalost, podatke o natalitetu u iseljeništvu nemamo, no svakako stoji da obitelji koje se odsele nekamo drugdje zasnivaju obitelj i njihova se djeca rađaju u inozemstvu. Migracija je prilično brojna i ne posustaje, a to dovodi u pitanje, između ostalog, radnu snagu i gospodarski rast. To vam je kao gruda snijega koja se povećava do lavine - poručuje Živić. Dodaje kako problem predstavlja i povratna struja stanovništva. Pojašnjava da nema onih koji bi zbog nekog značajno praznog dijela Slavonije došli u Osijek, već se i ti ljudi automatski sele u inozemstvo. Realno gledajući, smatra naš sugovornik, ni u Osijeku ne “cvjetaju ruže” i ne događa se, kao prije, da neki srednji grad ima realno jaču snagu i zadržava stanovništvo iz drugih mjesta koja mu gravitiraju. Ne može se stoga, kaže, govoriti čak ni o blagom oporavku, a dodatno zabrinjava to što negativni trend broja rođenih u Osijeku, a što pokazuju i statistički podaci, traje već godinama.

- Trebali bi se probuditi oni koji trebaju nešto učiniti za pozitivan pomak. Imamo li rasprave o pločama, pozdravima i simbolima kao ključni problem u društvu, onda je jasno da su stvarni problemi izvan pogleda onih koji ih trebaju riješiti. U tom kontekstu može biti samo gore - zaključuje Živić.

O natalitetu govori i broj upisanih prvašića u osječke osnovne škole. Naime, u ovoj su školskoj godini upisana 862 prvašića u 46 razredna odjela, a samo godinu prije bilo ih je 954 u 49 odjela. Snježana Staščik, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko-baranjske županije, upozorava i na druge posljedice takvog stanja.

- Smanjenje broja razrednih odjela dovodi do tehnoloških viškova i, s tim u vezi, ugrožavanje egzistencije tih ljudi i njihovih obitelji. Prijašnjih se godina nije toliko vidjela ta razlika jer je, primjerice, jedna godina bila s prvašićima u “minusu”, a druge ih je godine bilo nešto više, pa smo mogli reći da je bolje, slično ili isto. No, posljednjih nekoliko godina to ide sve brže i brže prema dolje, što je vidljivo kada usporedimo sadašnje stanje s onim od prije 20 godina. U osnovnim školama u Osječko-baranjskoj županiji bilo je 33 tisuće učenika, a sad ih je 21,5 tisuća - upozorava Staščik.

Da je doista tako, pokazuju i živi primjeri odlazaka u Njemačku, Irsku, Englesku i sjevernu Europu, pa i na druge kontinente. Mali će se broj njih možda s vremenom vratiti, no do tada će se, ne promijeni li se ekonomska situacija, u osječkom rodilištu rađati sve manje djece, što će se odraziti i na broj upisanih u vrtiće i škole te povući za sobom nove tehnološke viškove.