Objavljeno 23. kolovoza, 2017.
Višenamjenski hidrotehnički sustav za uređenje voda i zemljišta Osijek, odnosno Vodna stepenica na Dravi, ipak će vrlo vjerojatno ostati samo ideja na papiru.
Veliki je to projekt kojim bi se na svojevrstan način urbanizirala obala donjeg dijela Drave, na potezu od Belišća prema Osijeku, odnosno od 65. do 29. kilometra. Njime bi se poboljšalo stanje obrane od poplava te povećala sigurnost vodoopskrbe, prometa i energetike u županiji. Svakako nije nevažno što projekt uključuje i gradnju hidroelektrane, čija bi proizvodnja zadovoljavala petinu ukupne potrošnje Osječko-baranjske županije.
Planirana je kao protočna, bez klasičnog akumulacijskog jezera, posve uklopljena u prirodno okruženje. Ideja je to koja potječe još iz 70-ih godina prošloga stoljeća, kada su Hrvatska i Mađarska, koje razdvaja Drava, ovakav VHS planski namjeravali iskorisititi u energetske i vodnogospodrastvene svrhe. No, nije se dogodilo ništa. Potom je 2008. godine Osječko-baranjska županija ponovno, ovaj put samostalno, oživjela ovaj projekt vrijedan 2,6 milijuna kuna, uz rok realizacije od bar šest godina. Naposljetku, on se 2014. godine našao i na listi projekta koje je Hrvatske ponudila za Investicijski plan Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, kojim se namjeravalo oživiti europsku ekonomiju. I dalje ništa konkretno.
Hrvatska je u međuvremenu potpisala cijeli niz protokola oko zaštite prirode i okoliša pa tako i Naturu 2000, kojima se priječi bilo kakvo upletanje čovjeka u tok Drave. Uostalom, zbog svog izgleda područje rijeka Mure, Drave i Dunava naziva se europskom Amazonom. Ekolozi i udruge zelenih otvoreno su se suprotstavljali planu “betonizacije” dravske obale s tvrdnjama kako će to imati izravan utjecaj na prirodni režim plavljenja te da će prouzročiti uništenje staništa biljnog i životinjskog fonda koji postoji na tim prostorima. I za sada su u tome bili uspješni.
Ali projekt je to i dalje od značenja za Osječko-baranjsku županiju. Za župana Ivana Anušića on je najzanimljivi u smislu iskorištenja potencijala za navodnjavanje poljoprivrednih površina. No, i on neće “tjerati silu”, svoje će u konačnici reći studija utjecaja na okoliš.
- Ako se pokaže kako će dobit od realizacije VHS-a biti manja od štete koja bi se prouzročila ovakvim zadiranjem u okoliš, sklon sam razmišljanju da se u projekt (ni) ovaj put ne krene - rekao je Anušić. Simbolično, bilo je to za nedavnog posjeta Kopačkom ritu. D. Kuštro
I MOST U GABARITIMA
A da se ozbiljno računa(lo) na gradnju VHS-a pokazuje i to što je novi most preko Drave kod Petrijevaca (dio koridora 5C) napravljen na način da se i visinom i širinom ostavilo prostora i za buduću gradnju vodne stepenice.