Objavljeno 22. kolovoza, 2017.
Samo ovaj mjesec u klaonicama će završiti više od 1000 muznih krava, kaže Lidija Pavić
ĐAKOVO - Ni nakon nekoliko mjeseci oglašavanja na interentu, više upita… najpoznatija obitelj poljoprivrednika u nas, ona seljačkog vođe Antuna Lasla iz Satnice Đakovačke, nije uspjela rasprodati 50-ak muznih krava. Nitko ih neće, svi su svjesni neisplativosti, sloma mljekarske proizvodnje, pa su i Laslovi morali povući taj očajnički potez, i to nakon što su se mlijekom bavile tri generacije - Antun još od 1977., prije njega njegov otac, a sada dva sina. No dalje ne ide, prešli bi na tov junadi. Manje je rizičan i grčevit. Ali riješiti se muzara nije lako – kupaca nema.
– Uspjeli smo prodati samo 4 od 50-ak krava. Otišle su kod Karlovca… Kada se otele one što su steone, prodat ćemo ih na prisilno klanje - tužno i nemoćno najavljuje Laslo.
Neprocjenjiva šteta, istovremeno neizbježnost i slika naše mljekarske proizvodnje što stenje pod preniskim otkupnim cijenama, “smeće-mlijekom” iz uvoza koje se na lagerima u trgovačkim centrima trenutno prodaje i za tek nešto više od tri kune, masovnim odustajanjem naših proizvođača od tog sektora! Laslovi će slanjem krava “pod nož” tako izgubiti dvostruko u odnosu na slučaj da su krave našle kupca, a tržište, dodaje Laslo, ostaje bez 1000 - 1200 litara prvoklasnog mlijeka dnevno.
Rasplodni materijal
- Uz to, to je i velika šteta kada se zna kakav se rasplodni materijalna klanje mora slati! - ogorčeno će Laslo.
No ne vapi samo on, i brojni drugi mljekari odlučuju se na taj očajnički potez. Predsjednica Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije, farmerka Lidija Pavić iz Ivanovaca Đakovačkih, kaže kako će samo ovaj mjesec u klaonice čak više od 1000 muznih krava! A trebale su kroz mlijeko i teljenja davati novu vrijednost. Još jedna alarmirajuća poruka državi i njezinoj poljoprivrednoj politici da nam je mljekarski sektor na koljenima. Poražavajuće zvuči i podatak da je nakon kulminacije krize u Agrokoru 0,5 litara flaširane vode na njegovim kioscima – 6,80 kuna. Za tih pola litre vode mljekar mora proizvesti čak tri litre mlijeka! Jer, trenutni je “plafon” koji proizvođač u konačnici, s premijom, može dobiti za litru svog “bijelog” znoja, muke i truda do 2,60 kn.
– A proizvedena litra mlijeka ne bi smjela biti ispod 3 kuna - kaže Laslo.
– No ima ljudi koji za svoju drugu klasu mlijeka dobivaju i ispod kune - nastavlja opravdanu “mljekarsku jadikovku” Lidija Pavić.
– Ugovori za nas proizvođače izlaze s cijenom od samo 1,89 kuna. To je važeća cijena, a razlika je u tvorničkoj premiji koja ovisi od proizvođača do proizvođača - dodaje Pavić. I njeno mlijeko dostiže cjenovni 'plafon' od približno 2,60 kuna, no to nije dovoljno za isplativost.
Što plaćamo
– Mlijeko nikada nije bilo jeftinije od soli, a sada jest ako se zna da je ovih dana ono na policama jednog trgovačkog centra samo 3,69 kuna. I narod kupuje! Ne razmišlja što je u toj ambalaži, kakvo je to mlijeko koje se, otvoreno, danima ne kvari, što to pije… - ističe Pavić.
Čudan smo mi narod - nije nam žao dati gotovo sedam kuna za pola litre obične vode, no zato nam je žao dati 5, 6 ili 7 kuna za litru domaćeg svježeg mlijeka 1. klase! Sve se ovo događa u trenutku kada pojedine udruge proizvođača poput proizvođačke organizacije s bjelovarskog područja ovih dana zahtijevaju za srijedu, 23. kolovoza, prijam kod premijera Andreja Plenkovića. U suprotnom, najavljuju prosvjede i izlazak s kravama na ulice. Istovremeno, đurđevački otkupljivač Natura-Milk mjesecima nije platio proizvođače, pa im je neplaćeno mlijeko došlo do grla, a toj mljekari sada visi stečaj nad glavom… U takvoj atmosferi, u takvom grču, odvija se naša mljekarska proizvodnja, pa stoga i ne treba čuditi što je u njoj ostalo manje od 7000 proizvođača, a godišnja proizvodnaj od cca 700 milijuna litara pala na oko 450 milijuna, i što sve više muzara, umjesto na strojeve za mužnju, odlazi u klaonice.
Suzana ŽUPAN
Čekaju stav ministra Tolušića
Proizvođačka organizacija mljekara s bjelovarskog područja, koja traži hitan prijam kod premijera, podršku za svoje aktivnosti i najave prosvjeda izlaskom krava na ulice zatražila je, kaže Lidija Pavić, i od Udruge proizvođača mlijeka OBŽ.
– Mi smo za to da prvo reagira ministar poljoprivrede Tolušić. On bi prvo trebao razgovarati s premijerom, a što se tiče najava prosvjeda s kravama van – u današnje vrijeme to treba urediti na drugačiji način - kaže Pavić.
Mljekari i dalje nade polažu u Zakon o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi, čiju sporost Pavić stavlja u odnos s “lex Agrokorom”, koji je, dodaje, donesen za samo nekoliko dana.
– Cijeli sustav u sektoru nije uređen. Ako to od nas hoće, svi ćemo rasprodati krave, pa ćemo, kao Bugari, za mlijeko davati 13 kuna - kaže Pavić.
APPRRR: Mljekarima 22,7 milijuna kuna iznimne potpore
Nakon sve glasnijeg nezadovoljstva proizvođača, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), slučajno ili ne, baš je jučer izvijestila kako je počela slanje odluka o isplati odobrenog iznosa iznimne potpore poljoprivrednicima i isplatu same potpore, utvrđene na osnovi broja prihvatljivih grla stoke te nakon provedenih kontrola. “Uredbom Vlade RH o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka iz ožujka 2017., omogućena je provedba Delegirane uredbe Komisije EU od 8. rujna 2016. o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva”, pojašnjavaju u APPRRR-u. Potpora će se isplatiti svim proizvođačima koji su svoje krave u proizvodnji mlijeka uključili u sustav kontrole mliječnosti do 31. ožujka 2017. Potpora u ukupnom iznosu od 22.707.800 kuna isplatit će se na račune 4686 proizvođača za 88.328 prihvatljivih grla.
minimum
ZA LITRU MLIJEKA PROIZVOĐAČU BAR 3 KUNE
U mljekarskoj proizvodnji ostalo je manje od 7000 proizvođača
450
milijuna litara mlijeka godišnja je proizvodnja, a nekad je iznosila približno 700 milijuna litara
Za 0,5 litara vode u boci treba proizvesti 3 litre mlijeka