Zdravlje
BAKTERIJE

Sve su otpornije
Objavljeno 7. kolovoza, 2017.

Uzgajivači životinja koriste goleme količine lijekova iz dva razloga. Jedan je sprječavanje širenja bolesti životinja kako bi izdržale uvjete na velikim industrijskim farmama. Naime, praivlo je da životinje žive zbijene u premalim prostorima kako bi ih stalo što više, kako bi im se onemogućilo kretanje i gubljenje energije te kako bi se meso još na njima održavalo mekanim, bez razvijanja mišićne mase. Stoga ih je, zbog uvjeta u kojima žive, neophodno sve do klanja hraniti hranom prepunom antibiotika. Opasnost leži u razvijanju otpornosti bakterija na lijekove, što je razlog nastanka tzv. superbakterija. S druge strane, isti ovi lijekovi neophodni su u liječenju ljudskih bolesti. Stoga bi uskoro do sada lako izlječive bolesti mogle postati opasne za život. Superbakterije kao što su Escherichia coli, salmonela ili Campylobacter lako se prenoes na ljude, otporne su na više različitih antibiotika i stoga ih je izuzetno teško liječiti. Osim toga, lijekovi se u hrani i vodi daju cijelim stadima ili jatima pa je nemoguće utvrditi primaju li ih dovoljno sve životinje.

Svjetsku zdravstvenu orgnaizacija (WHO) upozorava na opasnost ovakva korištenja lijekova na životinjama. No, čak i nakon zabrane njihova korištenja 2011. godine u EU, utvrđeno je da je u 25 zemalja potrošeno 8500 tona antimikrobiotskih sastojaka!

* U EU u potrošnji lijekova u stočarstvu predvodi Njemačka koja troši 1600 tona godišnje.

* U SAD-u 2009. potrošeno je 13.000 tona antibiotika i predvodi s oko 80 posto ukupne svjetske potrošnje, dok se u Kini potroši 100.000 tona godišnje, najviše bez nadzora.

* Prema WHO-u, dakle više lijekova koristi se na zdrave životinje nego na bolesne ljude, a obično se životinjama daju isti antibiotici kao i ljudima.

Izravnim kontaktom, kao i putem namirnica životinjskog podrijetla, bolesti se s bolesnih životinja mogu prenijeti na ljude. Osim toga, ventilacija s farma može ih raspršiti i na stotine metara. Zatim, bakterije se nalaze u izmetu kojim se gnoje polja, a kada se jednom nađu u tlu, ispiru se u rijeke i jezera. Razmnožavaju se i mutiraju u tlu i u vodi te povećavaju ukupan broj bakterija otpornih na nekad moćne antibiotike. J.Kn.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike