Objavljeno 26. srpnja, 2017.
Nije poznata ni cijena vode ni hoće li se sufinancirati priključci koji su seljacima preskupi
Krajem lipnja kod Zmajevca je u rad pušten sustav za navodnjavanje Baranje, koji će vodu crpiti iz dvonamjenskog Lateralnog kanala Zmajevac-Kneževi Vinogradi. Riječ je o, za sada, najvećem sustavu za navodnjavanje na području Republike Hrvatske, vrijednom 129 milijuna kuna, koji će navodnjavati čak 5000 hektara poljoprivrednih površina i vršiti odvodnju oborinskih voda s površine od 10-ak tisuća hektara.
- Premda je riječ o najvećem sustavu za navodnjavanje u Hrvatskoj, on je samo kap u moru naših potreba, posebice kada se navodnjavane površine u Hrvatskoj usporede s nekim drugim državama članicama Europske unije.
Hrvatska se, ipak, lagano diže kada je riječ o navodnjavanim površinama. Sada ih je oko dva posto, pa se nadam da će Hrvatske vode i nadalje raditi na izgradnji sličnih sustava. Za to smo već osigurali 100 milijuna eura iz Programa ruralnog razvoja, a ako bude trebalo, osigurat ćemo još - istaknuo je tada ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, naglašavajući kako će se navodnjavanjem omogućiti višestruko veći prinosi, što jamči ostanak poljoprivrednika u Baranji.
Puštanju sustava za navodnjavanje nazočili su, uz brojne druge goste i uzvanike, još ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Hoće li se navodnjavanjem omogućiti višestruko veći prinosi, pokazat će vrijeme.
Problemi zbog divljači
Nije, naime, upitno da su navodnjavane površine daleko “izdašnije” od onih koje nisu navodnjavane, već je upitno koliko će se seljaka na sustav priključiti. Još prilikom svečanog otvaranja Lateralnog kanala, u lipnju 2015. godine, postavljalo se pitanje tko će se, osim eventualno Belja, priključiti na sustav, budući da investicija priključka nije nimalo jeftina. Podsjetimo, od 5000 hektara poljoprivrednih površina koje se izgradnjom Lateralnog kanala i sustava za navodnjavanje Baranje mogu navodnjavati, veći dio, otprilike 3000 hektara, obrađuje Belje, dok je preostali dio u vlasništvu (ili zakupu) domicilnih poljoprivrednika.
- Za sada nemamo osnovne parametre, u prvom redu cijenu vode, pa je teško reći hoće li se netko na sustav priključiti ili ne. Kako za sada stoje stvari, to će učiniti samo rijetki, ako se netko uopće i odluči na ovu investiciju - tvrdi veći dio tamošnjih zakupoprimaca i vlasnika zemljišta, naglašavajući kako bi to učinili kada bi na istoj površini u jednoj godini, primjerice, mogli obaviti dvije žetve - ranog ječma i sjemenskog kukuruza na primjer, ili kada bi se totalno prebacili na povrtlarstvo što je - nemoguće. Nemoguće ne samo zbog tradicije poljoprivredne proizvodnje na ovim područjima. Svatko od njih, naime, razmišlja o modernizaciji i suvremeni(ji)m trendovima, među kojima su i oni o promjeni poljoprivrednih kultura. Međutim, baviti se povrtlarstvom na spomenutom području, dodaju, besmisleno je i zato što bi se takvoj promjeni najviše razveselila - divljač.
Skupi priključci
- Nemamo razloga ne vjerovati da će država subvencionirati nabavu opreme i osigurati povoljne kredite. Međutim, nitko ne računa na ostale troškove, primjerice onih za gorivo ili radnu snagu, budući da bi svatko od nas tamo trebao zaposliti po jednog čovjeka - kažu, naglašavajući kako će, ipak, “pametniji” biti za godinu-dvije, kada dobiju nove informacije i sve parametre potrebne za kalkulaciju. Jedan od osnovnih parametara je cijena vode, koju nitko ne zna. Na naš upit iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su kako je sustav u probnom radu, pa se ove godine neće plaćati naknada za melioracijsko navodnjavanje. Što će biti poslije, nisu odgovorili. Zapitali smo ih i hoće li država i s koliko novca sufinancirati priključke.
- Kroz Program ruralnog razvoja 2014.-2020. preko operacije 4.1.1. krajnji korisnici mogu nabaviti opremu za navodnjavanje uz potporu u visini 50 % vrijednosti opreme, odnosno 70 % ako je riječ o poljoprivrednicima mlađim od 40 godina. Ista visina potpore vrijedi i za ostala ulaganja u okviru te operacije - ističu u Ministarstvu, a na upit nije li Lateralni kanal, kojim slučajem, rađen isključivo zbog Belja, odgovaraju kako je, od ukupno 5000 hektara poljoprivrednih površina, približno 3000 hektara u zakupu Belja, dok su ostale površine u zakupu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja općine Kneževi Vinogradi.
Ivica GETTO
OBŽ ĆE APLICIRATI 4 NOVA SUSTAVA
Župan osječko-baranjski Ivan Anušić istaknuo je kako će Županija aplicirati četiri nova sustava za navodnjavanje, a sustav za navodnjavanje kod Gata, koji je napravljen još 2007. godine, bit će aktiviran. “Samo jedan hektar navodnjavanih površina može zaposliti jednog ili dva radnika. Govorimo o golemom potencijalu zapošljavanja i navodnjavanja, gdje ćemo nadovezati i hladnjaču koja će biti na raspolaganju onima koji koriste sustav za navodnjavanje”, poručio je Anušić.
MOGUĆE JE ODMAH “ZAHVATITI” VODU
Na upit kada će se ratari moći priključiti na sustav za navodnjavanje Baranja, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako je na svakoj lokaciji detaljne kanalske mreže već danas moguće zahvatiti vodu za navodnjavanje poljoprivrednih tabli. “Sustav je završen i ishođena je uporabna dozvola” naglašavaju.
KROZ NAPNAV NAVODNJAVA SE 13.000 HA
Zaključno s 2016. godinom kroz Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) kroz izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih sustava uređena je infrastruktura navodnjavanja na približno 13.000 hektara poljoprivrednih površina. U Programu ruralnog razvoja RH predviđena je posebna mjera, baš za navodnjavanje, koju EU financira sa 750 milijuna kuna u 100-postotnom iznosu, a kojom će financirati NAPNAV. Do sada su odobrena sredstva za izgradnju 9 novih sustava javnog navodnjavanja (3600 hektara, 360 milijuna kuna), a u završnoj pripremi je još 5 projekata (2000 hektara, 120 milijuna kuna) za nove natječaje iz Programa ruralnog razvoja - od čega su četiri projekta iz Osječko-baranjske županije (1600 hektara, 120 milijuna kuna). U Ministarstvu vjeruju da će svi ti projekti biti velik doprinos realizaciji strateškog projekta Vlade Republike Hrvatske „Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“ te odličan primjer učinkovitog korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.
IDEJA DATIRA OD 19. STOLJEĆA
Podsjetimo, u prvoj fazi projekta Baranja izgrađen je Lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac, kao mješovita melioracijska građevina koja služi za potrebe melioracijske odvodnje za vrijeme velikih voda i navodnjavanja u sušnom razdoblju godine. Kanal dužine 12,3 kilometra ima pet sustava za “upuštanje” vode u polje, šest sifona za provođenje brdskih voda ispod kanala i četiri mosta za prijelaz kanala do polja. Izgradnja druge faze započela je 2015. godine, a odnosi se na rekonstrukciju i dogradnju postojeće kanalske mreže za melioracijsku odvodnju u sklopu koja je izgrađena 41 ustava za regulaciju razine vode u kanalskoj mreži, 11 cijevnih propusta ispod poljskih putova i dva kilometra novih kanala, dok su postojeći kanali produbljeni za 10 kilometara. Ideja o izgradnji kanala datira još iz 19. stoljeća. Intenzivirana je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je počelo “trasiranje” kanala. Radovi na njegovoj izgradnji trajali su približno dvije godine, u izgradnju kanala i popratnih objekata uloženo je 129 milijuna kuna. Kapacitet je 500.000 prostornih metara.