Najvećem hrvatskom proizvođaču brašna, tvrtki Granolio, od petka su blokirani računi, a o tome, te o podnošenju prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka kojeg je zatražio od Trgovačkog suda u Zagrebu 17. srpnja, ta je kompanija obavijestila putem Zagrebačke burze. Nakon toga Zagrebačka burza obustavila je trgovanje dionicama Granolija.

Podsjetimo, Granolio je prije nekoliko godina kupio mlinarski biznis od Agrokora. Navodno mu je od tada, a neki kažu i mnogo ranije, posuđivao goleme iznose novca, tako da se u petak u krugovima bliskim ovim kompanijama moglo čuti da je Granolio nova žrtva Agrokora, ali i da bi sada mogao krenuti val predstečaja, odnosno da bi na sličan načina moglo završiti više od stotinu tvrtki.

U priopćenju Zagrebačkoj burzi iz Granolija su naveli kako poduzimaju sve radnje kako bi u najkraćem mogućem roku izvršilo podmirenje svojih obveza i deblokadu poslovnih računa.

Prema pisanju nekih medija, u izvješću o poslovanju u prvom tromjesečju ove godine Granolio je objavio da su dali pozajmnicu Agrokor trgovini, koja je 31. ožujka iznosila 11,9 milijuna kuna. Grupa također ima regresne obveze na taj dan u vrijednosti 85 milijuna kuna iskazanih na poziciji ostalih kratkoročnih obveza te ostala kratkotrajna potraživanja u istoj vrijednosti. Navedeno je vezano uz poslovanje s koncernom Agrokor.

Što sve ovo znači za poljoprivredne proizvođače, posebice one koji su Granoliu predali ovogodišnji urod pšenice?

Granolio je, podsjetimo, prvi izišao s otkupnom cijenom pšenice od jedne kune za kilogram najniže klase o čemu je Glas Slavonije već izvijestio. Iz Granolija su uoči početka žetve poručili kako planiraju u startu otkupiti 100.000 tona, kao i svake godine, a razliku do ukupno potrebnih 160.000 tona nabavljat će sukcesivno. Iz Granolija su tada naveli kako će svim svojim kooperantima isplatiti pšenicu odmah po primitku faktura.

Kako neslužbeno doznajemo, Granolio je do sada u silose spremio 40.000 tona seljačke pšenice za koju, kako navode nisu uzeli fakture, upravo strahujući da će se netko prisilno od seljaka naplatiti.

- Vjerujemo da ćemo, čim odblokiramo račune, pšenicu početi plaćati, a to bi moglo biti idućega tjedna - rekao nam je neslužbeno izvor blizak Upravi Granolija.

Među seljacima koji su svoje žito spremili u silose ove tvrtke ima i onih koji su se prije nekoliko godina “opekli” kada su svoj urod spremili u silose Đakovštine a nikada nisu dobili ni novac ni pšenicu. Stoga smo kontaktirali i pravne stručnjake koji su nam kazali da u ovom slučaju gdje je pokrenut predstečaj, Granolio može sve svoje obveze nastale i prije i poslije podnošenja zahtjeva za predstečaj izmirivati sve dok ne dobije rješenje o predstečaju. U slučaju nefakturirane pšenice seljaci na temelju primke koju su dobili na ulaze u silose mogu svoju pšenicu i povući ako sumnjaju da im ona neće biti plaćena.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da, prema njegovim informacijama, Granolio prema seljacima nema dugovanja za lanjsku pšenicu, a vjeruje da će i ovogodišnju pšenicu koju je uskladištio platiti, jer “predstečaj nije isto što i stečaj”. Brlošić dodaje i kako je veći dio pšenice ovo ljeto otkupilo i osječko Žito, Podravka, nešto manje PIK Vinkovci i Belje te Čakovečki mlinovi.

Iz tvrtke Granolio u priopćenju za javnost u petak su istaknuli kako su se suočili s teškoćama u poslovanju izazvanim događajima vezanim uz Agrokor. Napominju kako je poslovna povezanost Granolia i društava iz koncerna Agrokor te nemogućnost redovite naplate potraživanja prema društvima koncerna Agrokor, a kasnije i potpuna nemogućnost naplate, uključujući i naplatu izdanih mjenica, posljedično dovela Granolio u poziciju da ne može redovito podmirivati obveze prema svojim vjerovnicima. “U namjeri zaštite društva, poglavito njegovih zaposlenika i vjerovnika, a zatim i svih poslovnih partnera i dioničara, društvo je pripremilo plan restrukturiranja te je podnijelo prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe”, navodi se u priopćenju tvrtke. Uprava tvrtke, kako navode, “drži da je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i plan restrukturiranja najprikladniji okvir za rješavanje nastalih poslovnih poteškoća, namirenja vjerovnika u najvećoj mogućoj mjeri i stvaranje temelja za buduće i uspješno poslovanje društva”.