Studij Sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku jedan je od najpoželjnijih studijskih programa u Hrvatskoj te je na ljestvici, rađenoj prema omjeru broja prijava i kvota, zauzeo čak peto mjesto. No, udruge medicinskih sestara, ali i zdravstvene ustanove, i dalje upozoravaju na problem neriješene sistematizacije, neprepoznatosti visokog obrazovanja za medicinske sestre i stvarnim potrebama za visokoobrazovanim sestrinskim kadrom u zdravstvu.

Tako, primjerice, KBC Osijek zapošljava oko 1200 medicinskih sestara, ali Uprava sasvim otvoreno priznaje kako je njihova najveća potreba zapravo za medicinskim sestrama sa srednjoškolskim obrazovanjem.

- Upravo za ovaj kadar, odnosno za medicinske sestre sa srednjom školom, mi raspisujemo natječaje. Potrebe za visokoobrazovanim sestrama nisu tako velike, a sistematizacija za ovo visoko obrazovanje još nije niti usklađena na razini države, za što se one kao struka moraju zauzeti - priznao je zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek dr. Vlatko Kopić.

To zapravo znači da sve medicinske sestre koje odluče nastaviti s obrazovanjem nakon srednje škole to rade na vlastiti rizik, jer im nitko ne može obećati da će s dodatnim obrazovanjem biti promaknute na više radno mjesto, niti da će im koeficijent i plaća biti viši.

- Nažalost, kod nas, prema sistematizaciji, ne postoji koeficijent za, primjerice, glavnu sestru s doktoratom znanosti, dok je za liječnika s doktoratom ili znanstvenim zvanjem sve posloženo - naglašava dr. Kopić.

U zdravstvenim ustanovama dodaju i kako visokoobrazovana sestra koja se odluči na doktorski studij sestrinstva ne može očekivati rad u praksi, nego treba biti svjesna da se onda odlučuje za znanstveni rad na fakultetu ili drugoj obrazovnoj ustanovi. Drugim riječima, bolnice otvoreno priznaju da im za rad s pacijentima nisu potrebne ni sestre s titulom doktora znanosti.

Na ovu problematiku visokoobrazovanog sestrinskog kadra upozorava i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri.

- Sitematizacija je u ovom trenutku različita od ustanove do ustanove. Osobno nisam nikada vidjela da je neka ustanova raspisala natječaj za magistru sestrinstva, ali sestre koje se odluče na diplomski stručni studij ili magisterij, u svoje obrazovanje ulažu same i mogu se samo nadati da će njihova ustanova to nagraditi. Ono što bismo mi željeli jest da se sve razine obrazovanja prepoznaju i adekvatno priznaju. S druge strane, ako imate hiperprodukciju visokog obrazovanja u sestrinstvu, pitanje je, zapravo, je li to našim ustanovama nužno. Očito obrazovni sustav nije usklađen s potrebama u zdravstvu, bar ne prema trenutačnim sistematizacijama, pa Hrvatska sada visoko obrazuje medicinske sestre koje kasnije neće biti prepoznate na našem tržištu rada. Te će visokokvalificirane i fakultetski obrazovane sestre otići van. Stoga se ovaj problem mora pod hitno riješiti na nacionalnoj razini - upozorava Lupieri.