Novosti
ĐURO SESSA:

Vrhovni sud je u vrlo teškoj situaciji
Objavljeno 16. srpnja, 2017.

Predsjednik Vrhovnoga suda Republike Hrvatske Đuro Sessa ustvrdio je u subotu navečer da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u vrlo teškoj situaciji te da suci, zakonodavna i izvršna vlast moraju učiniti sve da Vrhovni sud dođe u situaciju da stabilizira sudsku praksu, te ocijenio da produktivnost nije kvaliteta Vrhovnoga suda, nego ga sprječava u stabilizaciji sudske vlasti.

“Produktivnost Vrhovnoga suda nije kvaliteta nego sprječava Vrhovni sud da stabilizira sudsku praksu”, ocijenio je Sessa, gostujući u Dnevniku HRT-a. Na pitanje koji će mu biti prioriteti u radu, Sessa je odgovorio kako smatra da predsjednik Vrhovnoga suda mora na prvome mjestu biti predsjednik svoga suda, a onda predstavljati sudbenu vlast kao takvu, odnosno da “ne bude predsjednik svih predsjednika”. S tim u vezi, spomenuo je da Finska, koja ima sličan broj stanovnika kao i Hrvatska, ima nešto manje sudaca Vrhovnoga suda od Hrvatske, a finski Vrhovni sud donosi 120 odluka godišnje, te podsjetio da je, dok je radio kao sudac, toliko odluka donosio u tri ili četiri mjeseca.

Na pitanje je li razočaran što nije dobio potporu oporbe, Sessa je odgovorio niječno i dodao kako time nije razočaran, jer "ako se odluke donose većinom, a svaka je odluka donesena potrebnom većinom zakonita". Ustvrdio je, pak, da je razočaran time što je razlog koji je navela oporba, a zbog kojega nije dobio njihovu potporu, potpuno neistinit te da se to ne događa prvi put.

“Prvi put je to bilo kada sam se natjecao za suca Europskoga suda u Strasbourgu, kada je 'egzekutor' bio profesor Kregar, a idejni začetnik negdje drugdje, a sada je ista stvar ponovljena. Jednostavno, sve što je tamo navedeno nema veze s istinom”, ustvrdio je.

Oporba je, naime, zamjerila Sessi prodaju zemljišta u Dubrovniku Ivici Todoriću te zašto to nije naveo u svojoj imovinskoj kartici. Sessa je odgovorio da nije riječ o prodaji, ali da to i nije ključno pitanje, nego što je ta transakcija izvršena u ožujku 2005., kada uopće nije postojala obveza predaje imovinskih kartica. Kako je rekao Sessa, u toj istoj godini uplatio je stan i kada je nastupila obveza podnošenja imovinske kartice nije imao ni novac koji bi trebao prijaviti, a ni stan, jer je stan još bio u izgradnji.

“Kada mi je pak stan predan u posjed, a nisam čekao uknjižbu prava vlasništva, kako je to iznio Peđa Grbin, stan sam prijavio u imovinskoj kartici i on je od tada sve vrijeme u imovinskoj kartici. Prema tome, ta činjenica da sam nešto dobio, a nisam prijavio, uopće ne stoji, a osim toga, ja i moja obitelj koja i sada ima prilično neugodnosti zbog ove afere, treba reći da smo mi sklopili sporazum s društvom Medijator, a ne s Ivicom Todorićem”, izjavio je.

Na primjedbu novinarke kako mnogi smatraju da je stanje hrvatskoga pravosuđa jako loše i da je ono rak-rana hrvatskoga društva, Sessa je odgovorio kako se nikako ne bi s tim složio, jer je sudstvo jedan od dijelova državne vlasti koje jako dobro funkcionira, stabilno je i mi se, prema brojnim pokazateljima, nalazimo u sredini zemalja Europske unije, a ono gdje zaostajemo je dužina trajanja postupaka. “Mislim da je to posao na koji se svaki sudac treba koncentrirati, a stvar rukovodstva sudova i države je da nađe modalitete i alate da se to spriječi. Tako mislim da u tom smislu nema neke velike potrebe za tako pretjeranom kritičnošću”, ocijenio je Sessa. H

PROBLEM JE ZAKON O NAPLATI NOVČANIH TRAŽBINA PUTEM FINE

Vezano uz izmjene Ovršnoga zakona koje je donio Hrvatski sabor, Sessa je rekao kako smatra da je taj zakon pokušao riješiti slabe i nezaštićene koji su u nezavidne situacije došli bez svoje krivnje, Pri tome, rekao je, kako se boji da nije napravljena analiza dugovanja i zašto su te osobe došle u blokade i zašto se vode ovršni postupci koji se, pak, ne vode samo zbog naplate tražbina, nego i zbog predaje stvari i različitih obveza, te se zato Ovršni zakon ne može tek tako smatrati nekim nepotrebnim zakonom. Sessa je uvjeren da više stotina tisuća blokiranih građana u Republici Hrvatskoj nije posljedica Ovršnoga zakona, nego Zakona o naplati novčanih tražbina putem Fine. “Kada se sud potpuno isključio iz procjenjivanja kada ima mjesta da se zastane s ovrhom, jer se ovrhovoditelja neće pretjerano oštetiti, a pomoći će se ovršeniku. Dok su to radili samo sudovi, nismo imali taj problem”, zaključio je predsjednik Vrhovnoga suda RH Đuro Sessa.

Možda ste propustili...